Bardača: SELO NA VODI [Arhiva]

Na rijeci Stublaji, jedinstvenom rezervatu prirode u okviru kompleksa jezera na Bardači ukupne površine 700 hektara koje je 1912. godine podigao Čeh Artur Burda, podignuto je cijelo naselje od šezdesetak kuća po uzoru na sojenice iz praistorijskog doba po čemu je sliv Vrbasa u Savu na daleko poznat. Rajko Plotan i Dragoljub Buvač, porijeklom iz ovog kraja ispričali su nam da je život ovih ljudi vijekovima utemeljen na vodi.

Rajko Plotan (lijevo) i Dragoljub Buvač (desno)

- Jezera Bardače, rijeke Vrbas, Sava, Matura, Stublaja i druge su izvor života, bez obzira što su one ponekad bile mati a često i maćeha, za vrijeme poplava i nevremena. Ipak, desetine kilometara nasipa koje je prvo gradila Austrija a potom i njeni naslednici, čime su zaštitili ove ljude, - kaže Rajko PLOTAN. Ovo područje poznato je i po više od stotinu vrsta ptica i jedinstvenom biljnom i životinjskom svijetu u Evropi.Naši sagovornici, medju kojim je i starina Ostoja BABIĆ, ribar u penziji, s ponosom pominju crnu rodu, 20 vrsta močvarica, isto toliko čaplji, galebove, gnjurce, divlje guske, pjevačice... Umjerena klima i nepregledno vodeno prostranstvo uz bujnu prirodu su pravio mamac i za mnoge turiste iz zemlje i inostranstva:
- Većina ovih kuća na vodi pripada ljudima iz udaljenijih krajeva koji na Stublaji žive. Do njih se stiže čamcima jer su tu pronašli mir i odmor, idealno mjesto za izolaciju od svakodnevne buke na asfaltu, u gradovima. Gradnja je intenzivna i selo se svake godine povećava, - objašnjava nam Buvač napominjući da je njegovom izgradnjom prestala potreba statosjedilaca da svoje proizvode nose na pijacu.
- Mlijeko, sir, kajmak, meso, povrće i ostalo prodajemo našim susjedima na vodi. To je dobro za sve nas. Jedino ribu sami love jer im pliva pored kućnog praga. Voda na Stublaji je pitka i čista, što je jedinstven slučaj, - dodaje Babić. Ipak, ni ovo područje nije sasvim poštedjeno promjena. Mještanima posebno smeta stalno uništavanje šuma jer je time poremećen odnos u prirodi:
- Tokom poslednjih godina jednostavno su nestale neke vrste ptica kojim je uskraćen njihov prirodni ambijent. Šume se uništavaju nemilice kako bi se proširila jezera za veću proizvodnju ribe. Rabvnoteža u prirodi Bardače je poremećena i ukoliko se nešto ne promijeni, nestaće razlozi za dolazak turista i naučnika koji uživaju i izučavaju u ljepotama nepreglednog vodenog prostranstva, na granici Potkozarja i Posavine u Republici Srpskoj, - zaključuje Rajko Plotan.

Autor: Milan Pilipovic / www.gradiska.com

6.12.2004.